Powered byInfoNET

Kako bi podigli svijest o važnosti zdrave prehrane namirnicama biljnog podrijetla, Prijatelji životinja pokrenuli su projekt pod nazivom ''Spremi klopu'', namijenjen učenicima osnovnih škola. Radionice su namijenjene učenicima od 5. do 8. razreda, a cilj radionica je informirati i educirati učenike o biljnim namirnicama i osnovama kuhanja. U opuštenom ozračju i uz veselo druženje učenici u manjim grupama od šest do osam učenika aktivno sudjeluju u vođenoj radionici od početka do kraja i sami pripremaju jela biljnog podrijetla. Sve što se pripremi na radionici učenici na kraju i pojedu, što je sjajna prigoda za dodatna pitanja i druženje. Za potrebe projekta pokrenuta je i web-stranica: www.spremi-klopu.com na kojoj će učenici koji su sudjelovali na radionicama i svi oni koji to žele moći pronaći obavijesti i zanimljivosti, recepte pripremljenih jela, fotografije s radionica te dodatno obogatiti svoje znanje o zdravoj prehrani i pripremanju veganskih jela.

Nakon što su potporu Zelenom ponedjeljku dali nutricionisti Branimir Dolbašić, Ivana Šimić i Donatella Verbanac te javne osobe Renata Sopek, Irina Čulinović i Zrinka Babić i web-portal Nutristo.com, Zelenom ponedjeljku priključuju se i tvrtke, odnosno pravne osobe. Vegetarijanski restoran i dostava Vegehop tako svoju potporu Zelenom ponedjeljku daje pet kuna jeftinijom dostavom ponedjeljkom, odnosno restoranskim cijenama na svaku dostavu ponedjeljkom. Osim toga, u restoranu uz obrok ponedjeljkom posjetitelji uz naručeni meni dobiju i svježe cijeđeni sok.

U radu objavljenom u časopisu 'Climate Change' znanstvenici iz nizozemske Agencije za okolišno vrednovanje zaključuju kako bi do 2050. emisija CO2 bila reducirana za 17 posto, emisija metana za 24 posto i emisija dušikovih oksida za 21 posto kada bi se cijeli svijet već danas okrenuo vegetarijanstvu ili veganstvu. Takvo smanjenje emisije stakleničkih plinova bilo bi također puno jeftinije u odnosu na današnje strategije poput poreza na otpuštanje CO2 u atmosferu. Iako to ne bi u potpunosti spriječilo globalno zatopljenje, imalo bi pozitivne učinke na klimu. Također, bez mesa u prehrani problem rezistencije na antibiotike više ne bi bio toliko ozbiljan jer u današnjem uzgoju životinja primjena antibiotika dugoročno negativno utječe na zdravlje ljudi koji jedu meso. Prema izvješću američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, 'primjena antibiotika na životinjama je u većini slučajeva nepotrebna i zbog nje smo svi manje sigurni'. (znano.st)

Studija objavljena u časopisu British Medical Journal, a provedena u Švedskoj, pratila je u zadnjih 20 do 30 godina prehrambene navike 100.000 ljudi. Utvrđeno je kako su osobe koje su konzumirale tri ili više čaša mlijeka dnevno imale veću šanse da umru od srčanih bolesti i raka. Žene koje su pile mlijeko imale su znatno veće šanse za prijelom kuka. "Ova vijest ne bi trebala predstavljati šok za bilo koga izvan odjela marketinga mliječne industrije", komentirao je dr. Neal Barnard, predsjednik Liječničkog odbora za odgovornu medicinu. Još 2012. godine objavljeno je istraživanje koje je utvrdilo kako djevojčice koje su pile mlijeko nisu bile ništa manje podložne lomovima kostiju od onih koje ga nisu pile. "Za čvrste, zdrave kosti potrebno je dovoljno kalcija i vitamina D. Međutim, proizvodi životinjskog podrijetla izvlače kalcij iz kostiju, dok biljna hrana nema takav učinak." Prema riječima dr. Barnarda, za unošenje preporučene dnevne količine kalcija, koja iznosi 1.000 mg, puno bolji izbor je špinat, raštika, tofu ili iscijeđeni sok od naranče. (ecorazzi.com)