Novi podaci koje je krajem prošloga mjeseca objavila irska Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency – EPA) otkrivaju glavnu ulogu mliječne industrije u emisiji stakleničkih plinova, koja je u stalnome porastu. Brojke pokazuju da je 2016. Irska ispustila u atmosferu 61,19 milijuna tona ugljičnog dioksida, što je 3,5 posto više nego 2015. godine. U protekle četiri godine, broj krava za proizvodnju mlijeka u Irskoj povećao se za 22 posto. Posljedično, emisije stakleničkih plinova povećale su se za osam posto u tom istom razdoblju. Sve nacije u svijetu, s izuzetkom SAD-a, rade na smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se, u skladu s Pariškim sporazumom, borile protiv klimatskih promjena. Eimear Cotter, direktorica Ureda za održivost okoliša pri Agenciji za zaštitu okoliša, izjavila je da je rast mliječne industrije glavna prepreka da Irska dostigne svoje ciljeve u suzbijanju klimatskih promjena. Cotter tvrdi: „Porast u tom sektoru, osobito krava za proizvodnju mlijeka i druge stoke, ukazuje na vrlo značajne rizike u odnosu na ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije.” (vegnews.com)

Novo istraživanje pokazalo je da 47 posto odraslih Amerikanaca podržava ideju o zatvaranju svih klaonica, a čak 69 posto ispitanika uzgoj životinja smatra glavnim društvenim problemom u svijetu. Navedeno istraživanjem provela je neprofitna organizacija Sentience Institute (SI) u partnerstvu s istraživačkom tvrtkom Ipsos Group. U listopadu ove godine skupini od 1094 odraslih osoba postavljeno je nekoliko pitanja vezanih za industrijski uzgoj životinja. 47 posto ispitanika podržalo je zabranu klaonica gdje se životinje masovno uzgajaju, 33 posto podržalo je zabranu uzgoja životinja općenito, a 69 posto njih identificiralo je stočarstvo kao jedno od najvažnijih socijalnih pitanja današnjice. Istraživanje je pokazalo i da postoji nepovezanost između percepcije publike i stvarnosti kada se priča o industrijskim farmama. Vladini podaci pokazuju da se samo jedan posto životinja uzgaja na neindustrijskim farmama, no čak 75 posto ispitanika vjeruje da jede meso životinja uzgajanih na humaniji način. Jacy Reese, voditelj organizacije Sentience Institute, ističe: „Ovo objašnjava psihološki efekt bježanja od istine kojim lažno opravdavamo jedenje životinjskih proizvoda uvjeravajući se da jedemo hranu koja je nastala u etičkom uzgoju. Taj nam efekt pomaže da uspostavimo kognitivnu disonancu i jedemo meso iz masovnog uzgoja dok, s druge strane, brinemo za te iste životinje. Sentience Institute planira provesti slična istraživanja u budućnosti kako bismo ustvrdili promjene stavova javnosti prema masovnom uzgoju životinja uzrokovane rastom sektora biljne prehrane i novih tehnologija poput laboratorijski nastalog ‘mesa’ koje postaje sve dostupnije”. (vegnews.com)

Povodom Međunarodnog dana prava životinja, 9. prosinca 2017. središtem Zagreba marširat će stotine ljudi kako bi ukazali na nepravdu koja se svakodnevno događa životinjama. Duga i glasna povorka krenut će u 11 sati s Trga kralja Tomislava pozivajući sve da se zauzmu za bolji, humaniji i pravedniji svijet za sve životinjske vrste. Poziva se na progovaranje uime onih koji se ne mogu izboriti za sebe – za sve krave, svinje, pse, kokoši, mačke, ribe i druge životinje koje se muče i ubijaju u prehrambenoj industriji, radi odijevanja, u laboratorijima, radi zabave, odnosno sve koje ljudi iskorištavaju. Uz potporu bubnjara, mnogi prijatelji životinja koračat će noseći brojne transparente, zastave i zviždaljke kako bi svoje glasove stopili u jedan glas koji će zahtijevati pravo na život bez ugnjetavanja i ropstva kao neosporivo pravo za sve. Maršu za životinje priključit će se sudionici iz Zagreba, Osijeka i ostalih gradova Hrvatske, a očekuje se i podrška iz inozemstva. Povorka će krenuti s Trga Kralja Tomislava pa uz Park Josipa Jurja Strossmayera i Zrinjevac kroz Teslinu, Masarykovu, Frankopansku ulicu i Ilicu doći poslije 12 sati na Trg bana Jelačića te, nakon kratkog zadržavanja, nastaviti Jurišićevom do Trga hrvatskih velikana.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je prehrambenu industriju da prestane kljukati antibioticima zdrave životinje radi poticanja njihova rasta, a poziv je objavljen u sklopu smjernica za smanjenje otpornosti na antibiotike koja je već toliko visoka da za neke bakterije više nema lijeka. U nekim državama 80 posto svih korištenih antibiotika upotrijebi se za poticanje rasta u uzgajivačnicama. Zbog pretjerane konzumacije antibiotika u životinja i ljudi raste otpornost na antibiotike, a posljedica je da već sada nema lijeka za liječenje nekih tipova bakterija. U novim smjernicama WHO preporučuje da se životinjama koje se uzgajaju radi mesa, mlijeka ili jaja smiju propisivati antibiotici samo ako su stvarno bolesne ili je izbila infekcija u krdu, stadu ili jatu. (agrobiz.vecernji.hr)