Biljna prehrana smanjuje rizik od oboljenja od raka, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila i pretilosti. Unošenje više vlakana i antioksidanta iz voća i povrća pridonosi poboljšanju zdravlja i imuniteta. Biljna prehrana pomaže i smanjenju zagađenja okoliša, globalnog zatopljenja i očuvanju dragocjenih resursa pitke vode.

Uočimo prednosti: Ne samo da je Zeleni ponedjeljak jednostavan za sudjelovanje, već ujedno nudi znatne zdravstvene prednosti! Jedne od vodećih bolesti ubojica bolesti su srca, raka, moždanog udara i dijabetesa. Ne jesti meso samo jedan dan u tjednu odličan je početak borbe protiv tih bolesti.

Smanjimo srčane bolesti: Visok udio zasićenih masnih kiselina u mesu čimbenik je za pojavu raznih bolesti, osobito kardiovaskularnih. Grah, grašak, orašasti plodovi i sjemenke sadrže malo ili ništa zasićenih masnoća. Smanjenje zasićenih masnoća može pomoći da zadržite svoj niski kolesterol i smanjite rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ograničimo rizik od raka: Stotine studija sugerira da prehrana bogata voćem i povrćem može smanjiti rizik od raka. Potrošnja mesa povezana je s rakom debeloga crijeva i drugim oblicima malignih oboljenja.

Pobijedimo dijabetes: Istraživanja pokazuju da prehrana zasnovana na namirnicama biljnoga podrijetla može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 te ga čak i izliječiti.

Obuzdajmo pretilost: Ljudi koji se hrane isključivo biljnom prehranom imaju znatno niži indeks tjelesne mase i nižu tjelesnu težinu. Biljna prehrana odličan je izvor vlakana (koji nisu prisutni u proizvodima životinjskoga podrijetla). Vlakna vam daju osjećaj sitosti, s manjim unosom kalorija i manjom mogućnošću prekomjernog jedenja.

Živimo duže: Potrošnja mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla povezana je s povećanjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti.

Poboljšajmo prehranu: Konzumiranje mahunarki i žitarica rezultira višim unosom vlakana, proteina, folne kiseline, cinka, željeza i magnezija s nižim unosom zasićenih masnoća i ukupnih masnoća.

Pomozimo našem Planetu: Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uzgoj stoke jedan je od najvećih pridonositelja najozbiljnijim globalnim problemima okoliša. FAO procjenjuje da stočarstvo uzrokuje 14.5% ukupne globalne emisije stakleničkih plinova, dok druge organizacije procjenjuju da emisija doseže i do 51% ukupne emisije. Svjetski znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) slažu se da moramo smanjiti količinu staklenačkih plinova u atmosferi za 80% do 2050. godine kako bismo izbjegli katastrofalne klimatske promjene.